Dolaskom toplijih mjeseci veliki broj ljudi provodi veći dio vremena na otvorenom, u prirodi. Svaki boravak u šumi, posebno među niskim rastinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima. Svaki kontakt sa krpeljom ne dovodi uvijek do prenosa zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopšte se ne ugnijezdi u kožu i spadne sa tijela, neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate (obično pregibe, vlasište i druge toplije/vlažnije dijelove tijela).
Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom unesu u kožu. Manji broj ugriza krpelja rezultira prenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što rezultira i infekcijom ugriženog čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće 1-2 sedmice nakon ugriza krpelja. Međutim, ako se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti-poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opšte slabosti (slično gripi) ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različiti oblici osipa), potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.
Većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja se može spriječiti izbjegavanjem kontakta sa krpeljima ili pravovremenim, ispravnim uklanjanjem krpelja sa tijela.
Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje. Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze), a samo izuzetno se prenose i na ljude.
Ugrizom krpelja se najčešće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.
Prevencija bolesti koje prenosi krpelji:
* Izbjegavanje područja bogatih krpeljima tokom ljetnjih mjeseci (najveća aktivnost krpelja)
* Sprječavanje kontakta sa krpeljima zaštitom tijela odjećom dugih rukava i nogavica, umetanjem nogavica u čarape ili čizme
* Za boravak u prirodi koristiti odjeću koja nije sačinjena od dlakavih tkanina (vuna, flanel) jer se za nju lakše zakači krpelj, ne odlagati odjeću na travu ili grmlje, ne provlačiti se kroz nisko rastinje
* Nositi odjeću svijetlih boja da bi se krpelj lakše uočio na odjeći i uklonio
* Preporučuje se korištenje odjeće i šatorskog platna impregniranog permetrinom koji ima aktivnost repelenta (odbija krpelje) i akaricida (ubija krpelje)
* Primjena repelanata na odjeću, obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tekućine, spreja)
* Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obavezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo te ukoliko se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti
* Vakcinacija za prevenciju krpeljnog meningoencefalitisa za osobe koje su češće izložene ugrizu krpelja i to u krajevima gdje ima krpeljnog meningoencefalitisa (endemsko područje)
Šta učiniti nakon ugriza krpelja?
Ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti. Obzirom da većina krpelja nije zaražena uzročnicima zaraznih bolesti, najčešće je dovoljno samo pažljivo ukloniti krpelja. Krpelj se može ukloniti sa kože pažljivim izvlačenjem, uz pomoć pincete, kojom se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži, i lagano izvuče. Ako ste spretni i imate dobar vid to možete napraviti i sami. Ako vas je strah ili se ne smatrate dovoljno spretnim za taj zahvat, obratite se ljekaru. Ako se dogodi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, ne morate biti zabrinuti-najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj duže bude u koži. Ostaci glavice ili rila se mogu ukloniti kasnije.
Manja je šansa da se zarazi (i oboli) ako se krpelj ukloni sa tijela u roku od 24 sata.
Pripremila: prim. dr Zora Kremenović,
šef Odjeljenja porodične medicine