Iako mnogi slučajevi gripe prolaze sami, ozbiljne komplikacije mogu nastati bez liječenja i nadzora. Važno je podići svjest o simptomima i načinima prevencije. Godišnja vakcinacija je ključna u borbi protiv širenja gripa. U vrijeme sezonskih epidemija, informisanost i pravovremene mjere mogu značajno smanjiti rizik od obolijevanja.
Grip/influenca je virusna infekcija koja zahvata respiratorni sistem. Uzrokovana je virusima gripe, a najčešće vrste su tip A i B. Virus gripe se brzo širi, a epidemije su česte tokom zimskih mjeseci, što može dovesti do značajnog broja oboljelih i hospitalizovanih. Često grip poistovjećujemo sa prehladama, međutim, ona je teža bolest u odnosu na prehladu i sa većim potencijalom za ozbiljne zdravstvene komplikacije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, od težih kliničkih formi i komplikacija gripa svake godine zahvaćeno je između tri i pet miliona ljudi, a njih od 290.000 do 650.000 umire.
Uobičajeni simptomi gripe uključuju visoku temperaturu, koja često prelazi 38°C i može trajati nekoliko dana. Suvi kašalj koji može postati produktivan. Mnogi oboljeli osjećaju opštu slabost i bolove. Intenzivan osećaj iscrpljenosti može trajati nedeljama, čak i nakon što se ostali simptomi povuku. Česti prateći simptomi su grlobolja i glavobolja. Zapušen nos i kihanje, iako nisu uvijek prisutni, mogu se javiti.
Gripa može dovesti do komplikacija kao što su pneumonija koja je uobičajena komplikacija i može biti fatalna, posebno kod starijih osoba. Može dovesti do razvoja sekundarne bakterijske infekcije, kao što su sinusitis ili bronhitis. Gripa može zahtijevati hospitalizaciju kod osoba sa težim simptomima ili komplikacijama.
Grip se prenosi kapljičnim putem, što znači da se virus oslobađa kada zaražena osoba kašlje ili kihne. Takođe, dodirivanje kontaminiranih površina, kao što su kvake ili mobilni telefoni, može dovesti do prenosa uzročnika i razvoja infekcije. Zbog visoke prenosivosti, grip se lako širi u zatvorenim prostorima kao što su škole, kancelarije i domaćinstva.
Preventivne mere su ključne za smanjenje rizika obolijevanja i razvoja teških kliničkih formi kod gripe.
Vakcinacija: Godišnja vakcina protiv gripe je najefikasnija metoda prevencije. Preporučuje se svima, posebno starijim osobama, trudnicama i osobama sa hroničnim bolestima.
Higijenske navike: Redovno pranje ruku sapunom i vodom ili korišćenje dezinfekcionih sredstava može značajno smanjiti rizik od infekcije.
Izbjegavanje bliskog kontakta: Održavanje distance od zaraženih osoba i izbjegavanje okupljanja posebno u zatvorenom prostoru. U vrijeme epidemija može biti korisno nositi maske u zatvorenim prostorima, posebno ako ste bolesni, jer na taj način štitite zdrave osobe oko sebe.
Zdrav način života: Uravnotežena ishrana bogata vitaminima i mineralima, fizička aktivnost i dovoljno sna pomažu jačanju imunog sistema.
Liječenje gripe obično se fokusira na ublažavanje simptoma, stoga je mirovanje uz tople napitke prva pomoć koju sebi trebamo pružiti u slučaju pojave ove infekcije.
Lijekovi za ublažavanje simptoma: Analgetici kao što su paracetamol ili ibuprofen mogu pomoći u smanjenju temperature i bola.
Antivirusni lijekovi: U slučajevima teže bolesti ili visokog rizika, mogu biti propisani antivirusni lijekovi, ali su najučinkovitiji kada se uzmu unutar 48 sati od pojave simptoma. To je trenutak kada virus počinje da se razmnožava u organizmu, a lijekovi mogu pomoći da se taj proces uspori. U nekim slučajevima, ljudi koji su bili u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom mogu primiti profilaktičku terapiju (preventivno uzimanje antivirusnih lijekova) kako bi smanjili rizik od infekcije. U tim situacijama lijekovi bi trebali biti uzeti odmah nakon kontakta.
Antibiotici ne liječe virusne infekcije i ne treba ih uzimati na svoju ruku, tj. bez konsultacije sa svojim doktorom.
Grip može imati ozbiljne posljedice, posebno za ranjive grupe, kao što su: osobe starije od 65 godina koje su u većem riziku od komplikacija, djeca mlađa od pet godina, posebno oni mlađi od dvije godine, osobe sa hroničnim bolestima: astma, dijabetes, srčane bolesti, hronične bolesti pluća i oslabljen imunološki sistem. Trudnice su podložnije komplikacijama gripe.
Pripremila: prim. dr Vesna Lučić-Samardžija, specijalista epidemiologije