UVOD
Pušenje je bolest zavisnosti rasprostranjena po cijelom svijetu, sa mnogostrukim posljedicama po zdravlje. To je ujedno i jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih problema u svijetu koji zahtijeva preventivno djelovanje. Predstavlja istovremeno i najveći pojedinačni faktor prevremene smrti, bolesti i nesposobnosti, a koji se može najuspješnije i najjeftinije prevenirati odnosno spriječiti.
UTICAJ NA ZDRAVLJE
Dokazana je uzročna povezanost između pušenja i kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja, hroničnih plućnih oboljenja, karcinoma bronha i pluća, kao i maligniteta drugih lokalizacija. Neke od bolesti koje su posljedica pušenja su: povišen krvni pritisak, ateroskleroza, ishemijske bolesti srca, periferna arteriopatija, cerebrovaskularna bolest, karcinom larinksa, bronha, pluća, hronični bronhitis, emfizem pluća, astma, karcinom usne šupline, jednjaka, želuca i gušterače, te ulkusna bolest. Žene pušači imaju specifične opasnosti, kao što su: teže začeće, spontani pobačaji, rađanje nedonesene djece, rak grlića materice, osteoporoza, stvaranje bora…
Utvrđeno je da svaka popušena cigareta skraćuje život za 15 minuta, tako da je životni vijek pušača koji prosječno puši 20 cigareta dnevno skraćen u odnosu na nepušače za 10-15 godina. Smrtnost nepušača zbog posljedica pasivnog pušenja veća je za 10 do 30 %. Posebno su na pasivno pušenje osjetljivi najmlađi – djeca. Sklonija su infekcijama pluća, uha, nosa, grla i ozbiljnim plućnim oboljenjima ako žive u porodici gdje se puši.
Postoji nedovoljna informisanost o štetnosti duvanskog dima po zdravlje ljudi, što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama o podizanju svijesti, a posebno kod mladih osoba.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije predviđa se da će, ukoliko se ne primijene strožije mjere protiv pušenja, duvanski proizvodi odnijeti 2 miliona života (20% svih umrlih), odnosno više od 8 miliona života do 2030. godine. Najveći broj smrtnih slučajeva (80% svih umrlih) će se dogoditi u siromašnim i srednje razvijenim zemljama. Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije navode da je potreba za zakonima o kontroli upotrebe duvana izrazito hitna mjera. Brojne studije za kontrolu i prevenciju bolesti ukazuju na činjenicu da oštri programi kontrole pušenja, ne samo da pušenje smanjuju među mladima, nego i starije pušače navode da prestanu da puše. Takođe je utvrđeno da, što se više novca uloži u anti-pušačke programe, veće je smanjenje pušača među odraslima. Smanjenje upotrebe duvana je najvažnija javno zdravstvena mjera koju zemlje mogu preduzeti radi ostvarivanja zdravstvene i ekonomske koristi. U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije navodi se da je sve više zemalja implementiralo politiku kontrole duvana.
Duvan sadrži psihoaktivne supstance koje imaju glavnu ulogu u stvaranju zavisnosti. Osnovni sastojak duvanskog dima jeste nikotin, koji u manjim količinima djeluje stimulativno na mozak, dok u većim količinama predstavlja otrov. Utvrđeno je da se u duvanskom dimu nalazi oko 400 otrovnih i 43 kancerogenih supstanci, a među najpoznatijima je katran. Udisanjem duvanskog dima u plućima se talože svi ti sastojci, te ulaze u krvotok i krvotokom se šire po tijelu. Imuni sistem ljudskog organizma bori se protiv sastojaka duvanskog dima, ali tokom dužeg perioda imunitet se iscrpljuje, te organizam postaje osjetljiviji na različite bolesti. Postoji tvrdnja da pušenje izaziva i fizičku i psihičku zavisnost.
Nikotin je sastojak duvana koji je odgovoran za stvaranje zavisnosti. Ima isti mehanizam djelovanja kao heroin i kokain. Dejstvo je u početku stimulativno dovodi do osjećaja smirenosti opuštenosti, a kasnije dovodi do depresivnosti. Zavisnost od nikotina je i fizička i psihička, a ima sva svojstva narkotika:
-potreba za povećanjem doze
-apstinencijalni simptomi nakon prestanka pušenja
-veća i duža upotreba duvana od planirane
-stalna želja za pušenjem bez obzira na želju da se smanji ili kontroliše upotreba duvana
-prestanak ili smanjivanje socijalne, rekreativne profesionalne aktivnosti zbog upotrebe duvana
-nastavak pušenja i pored poznavanja zdravstvenih rizika.
Psihičku zavisnost trebalo bi shvatiti kao nemogućnost prekidanja određene navike, odnosno tipa ponašanja. Ovisnost o duvanu ne mora biti samo izraz potrebe da se svaka životna poteškoća otkloni uz cigaretu, već je i osjećaj određenog ugodnog psihičkog stanja koje nastupa nakon konzumacije duvana. Opšte je poznato da će i najmanja poteškoća, psihička, fizička ili društvena lako dovesti do ponovljenog konzumiranja duvana.
Statistike pokazuju da se sa pušenjem počinje u školskoj dobi, te se postavlja pitanje zašto mladi puše. Upotreba duvana i izloženost duvanskom dimu predstavlja posebnu opasnost za mlade osobe koje pušačko iskustvo ne povezuju sa zavisnošću, a pušačke navike roditelja i bliže okoline prihvataju kao normalno i očekivano ponašanje (znači uticaj porodice). U našoj sredini informisanost posebno mladih o štetnosti duvana je nedovoljna. Upotreba duvana i pasivno izlaganje duvanskom dimu je jedno od glavnih pitanja javnog zdravlja kod mladih osoba i na globalnom nivou.
U studiji Instituta za javno zdravlje Republike Srpske utvrđen je podjednak broj dječaka i djevojčica koji su pušači. Stopa zastupljenosti pušenja duvana je najmanja u uzrastu od 12 godina i iznosi 2,4%, ali je zato povećanje procenta pušača najuočljivije već između 14. godine, gdje iznosi 15,4% i 15. godine, gdje je 23,8%.
Postoji statistički značajna povezanost između mladih osoba koje su pušači i izloženosti duvanskom dimu u kućnoj sredini (roditelji pušači). Mladi još uvijek ne znaju dovoljno o tome da je pušenje duvana štetno po zdravlje.
UTICAJ ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Zdravstveni radnici na primarnom nivou zdravstvene zaštite imaju ključnu ulogu u promociji prestanka pušenja. Medicinski radnici su dužni savjetovati pacijenta da prestane pušiti i u tome ih podrže na sve načine. Ohrabrenje ljekara je veoma značajno.
Zdravstveni radnici djeluju i kao primjer, model za identifikaciju te ako nisu u stanju da se sami odreknu svog ponašanja, ne smije ga javno demonstrirati. Zdravstveni radnik svojim ponašanjem treba biti pozitivan primjer drugima.
Preporuka je da se primjenjuju odgovarajuće strategije za prestanak pušenja koje odgovaraju motivaciji pušača za prestanak pušenja. Mnogo je metoda na raspolaganju, bilo od individualnih savjetovanja na promjeni njihovog ponašanja i stavova. Veoma je značajno obezbjediti podršku za odvikavanje od pušenja koja je mnogim pušačima neophodna. Treba procijeniti motivaciju svakog pušača za prestanak pušenja. Zamjenska terapija nikotina i lijekovi tipa bupropion su efikasni i preporučljivi u procesu odvikavanja od pušenja, ali i proizvodi poput žvakaćih guma i flastera, te tableta. Doza istih se određuje u zavisnosti od nivoa zavisnosti
Koristi/prednosti od prestanka pušenja:
-umanjuje se rizik od prerane smrti bez obzira u kojoj je starosnoj dobi osoba koja prestaje pušiti
-maksimalna prednost ako se prestane do 35 godine života
-nakon prestanka pušenja progresivno smanjenje kardiovaskularnog mortaliteta
-smanjenje progresije hronične opstruktivne bolesti pluća
-kod trudnica je smanjen rizik od male težine novorođenčeta i prijevremenog porođaja
-osjećaj okusa i mirisa je bolji, ukus hrane je bolji, svježiji je dah, bolja cirkulacija, nema kašlja, pravilniji je rad srca, poboljšanje je ukupnog zdravlja
-zadovoljstvo zbog samokontrole, raste osjećaj lične vrijednosti, nema osjećaja krivice zbog pušenja, ukupno bolje emocionalno stanje
-više je raspoloživog vremena za posao, prijatelje, porodicu
-kuća i odjeća nemaju neprijatan miris duvana
-neizlaganje drugih pasivnom pušenju…
U Republici Srpskoj se koristi Vodič za odvikavanje od pušenja koji je izdao Institut za javno zdravlje Republike Srpske 2006. godine.
U skladu sa ovim vodičem obaveza svih ljekara je da identifikuju pušački status svakog pacijenta, da utvrde za pušače fazu pušenja i u skladu sa tim savjetuju i pružaju podršku kod odvikavanja, koristeći strategije prilagođene motivaciji pacijenta.
DOBRO JE ZNATI!!!
►50% PUŠAČA UMIRE OD BOLESTI IZAZVANIH CIGARETAMA
►DUŽINA ŽIVOTA PUŠAČA JE I DO 10 GODINA KRAĆA OD ŽIVOTA NEPUŠAČA
►KADA POČNETE DA PUŠITE MOŽDA NEĆETE MOĆI NIKADA DA PRESTANETE
►ŠTO SE VIŠE PUŠI STVARA SE VEĆA ZAVISNOST ZA NIKOTINOM
►NIKADA NIJE KASNO DA SE PRESTANE SA PUŠENJEM
►RECITE „DA“ ZDRAVLJU, A RECITE „NE“ CIGARETAMA
FAZE PUŠENJA
PREKONTEPLACIJA– osoba je pušač i ne razmišlja o prestanku i nema namjeru da prestane pušiti
KONTEMPLACIJA– pušač koji razmišlja o prestanku pušenja
PRIPREMA– pušač koji ima dovoljno informacija o rizicima i sprema se da prestane pušiti u narednih 30 dana
AKCIJA– faza u kojoj su bivši pušači, koji su prestali pušiti u poslednjih šest mjeseci
ODRŽAVANJE– faza u kojoj je osoba prestala sa pušenjem prije više od šest mjeseci i nastoji da to održi
RELAPS– faza u kojoj je osoba ponovo počela da puši i vraća se na neki od predhodnih stadijuma.
PROCJENA ZAVISNOSTI OD NIKOTINA
| Blaga | Umjerena | Jaka | Veoma jaka | |
| Broj popušenih cigareta na dan | 1-9 | 10-19 | 20-30 | Preko 30 |
| Vrijeme od buđenja do prve cigarete | Preko 60 min | 30-60 min | 5-30 min | Manje od 5 min |
| Simptomi odvikavanja | Nema ih ili su minimalni | umjereni | izraženi | Veoma izraženi |
Načelnik Centra za promociju zdravlja i prevenciju bolesti
Prim. dr Mladen Šukalo
specijalista porodične medicine