Povodom 12. maja – Međunarodnog dana medicinskih sestara – tehničara, direktorica JZU „Dom zdravlja“ u Banjoj Luci, doc. dr sci. med. Nevena Todorović danas je upriličila prijem za medicinske sestre-tehničare zaposlene u Službi hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom naše Ustanove.
Tom prilikom direktorica Todorović je čestitala Međunardoni dan medicinskih sestara i tehničara.
-Čestitam današnji dan svim medicinskim sestrama i tehničarima u Republici Srpskoj, koji godinama vjerno i brižno obavljaju svoj posao – rekla je direktorica Todorović i napomenula da u Domu zdravlja Banja Luka radi 311 medicinskih sestara – tehničara od kojih 50 radi u Službi hitne medicinske pomoći, a ima 430 radnika sa srednjom Medicinskom školom svih smjerova.
Direktorica Todorović je istakla da je posao medicinskih sestara – tehničara u Službi hitne medicinske pomoći izuzetno težak i odgovoran jer su u konstantnoj komunikaciji sa pacijentima koji su teško bolesni ili životno ugroženi.
-Oni se na terenu susreću sa različitim situacijama od tuča do saobraćajnih nesreća, samoubistava ili ubistava i to s čime se još susreću u toku radnog dana ili noći je veoma stresno – rekla je direktorica Todorović.
Medicinska sestra, Zora Dobraš, koja radi 25 godina kao dispečer u Službi hitne medicinske pomoći rekla je da su oni tu za sve građane kojima treba pomoć.
-Tu smo za djecu, odrasle, za starije pacijente i za sve ljude koji dođu i posjete naš grad da prepoznamo akutna ili hitna stanja. Moramo ostvariti dobru komunikaciju sa svim pacijentima, naročito sa njihovom pratnjom koja je u strahu – rekla je medicinska sestra Dobraš.
U toku svog radnog vijeka sestra Zora Dobraš se susrela i sa čudnim, lažnim ali i smješnim pozivima.
-Građane više trebamo informisati o tome kako trebaju da odgovaraju na pitanja kada pozivaju hitnu pomoć, kako bismo što prije pomogli osobi kojoj je ta pomoć potrebna. Dnevno imamo do 60 poziva gdje ekipe moraju izaći na teren, dok je za vrijeme pandemije korona virusa bilo i do 150 poziva za 12 časova – kaže sestra Dobraš i napominje da je nabolje kratko i jasno objasniti stanje u kojem se pacijent nalazi.
Dispečeri rade jedan od najtežih, najstresnijih i najodgovornijih poslova. To su medicinski radnici koji prvi ostvaruju telefonski kontakt sa pacijentima, članovima porodice ili osobama koje su se zadesile na licu nesreće i pozvale hitnu pomoć. Oni ne vide pacijenta kome je pomoć potrebna. Nakon toga vrše trijažu po stepenima hitnoće i na temelju dobijenih informacija upućuju mobilne medicinske ekipa na teren.
Dispečer mora znati pažljivo slušati, ali i postavljati ključna pitanja kako bi u vrlo kratkom vremenu dobio potrebne informacije o tome što se dogodilo, o pacijentu i njegovim teškoćama, tačnoj lokaciji te specifičnostima mjesta nesreće, kako bi mobilne ekipe mogle pružiti što bolju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu.