SVJETSKI DAN BORBE PROTIV HIV/AIDS-A

Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a, na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, obilježava se od 1988. godine,  svakog prvog decembra.

Cilj obilježavanja je podizanje svijesti javnosti o ovom globalnom zdravstvenom problemu, borba protiv stigmatizacije i diskriminacije oboljelih osoba, podrška prevenciji i liječenje oboljelih dostupnim modernim lijekovima.

Crvena vrpca je univerzalni simbol podrške osobama koji žive sa HIV-om i sjećanja na one koji su preminuli zbog AIDS-a.

Ovogodišnja kampanja se odvija pod sloganom: „Izaberi pravi put: moje zdravlje, moje pravo“.

HIV/AIDS  je do sada  odnio 42,3 miliona života.

Procjenjuje se da je tokom 2023. godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 000 osoba umrlo od AIDS-a. U svijetu sa HIV-om živi 39,9 miliona ljudi, od kojih je 30,7 miliona imalo pristup terapiji.

Uzročnik AIDS-a je HIV (virus humane imunodeficijencije).  AIDS je kasni stadijum djelovanja HIV-a u kojem se javljaju oportunističke bolesti koje definišu AIDS.

Rezervoar infekcije je čovjek zaražen HIV-om.  Jednom zaražen, ostaje zaražen do kraja života.

Izvor zaraze je: krv, sperma, vaginalni sekret, majčino mlijeko.

Ulazno mjesto :

  • Vaginalna sluzokoža ,
  • Rektalna sluzokoža,
  • Faringealna sluzokoža,
  • sluzokoža penisa,
  • konjunktive,
  • GIT kod dojenja,
  • parenteralno- akcident,

Putevi prenošenja :

  • seksualni odnos (vaginalni, analni, oralni),
  • upotrebom zajedničkih igala, šprica ( intravenski narkomani),
  • sa majke na dijete tokom trudnoće, porođaja ili dojenja,
  • zdravstveni radnici- akcident.

Testiranje na HIV, rano otkrivanje bolesti i uvođenje terapije je od nemjerljivog značaja, kako za zdravlje pojedinca, tako i za javno zdravlje. Danas se sa HIV-om ne samo živi, već i stari.

Od infekcije do pojave kliničkih manifestacija bolesti (AIDS) može proći od šest mjeseci do preko 10 godina.

Osoba zaražena HIV-om osjeća se do razvoja AIDS-a najčešće dobro, nema specifičnih znakova infekcije, jedini način utvrđivanja infekcije u toj fazi bolesti jeste testiranje na HIV.

Dijagnoza HIV-a postavlja se testiranjem na HIV.

Indirektnim testovima (ELISA, Western blot, brzi oralni i testovi iz kapilarne krvi) potvrđuje se prisustvo serumskih antigena na HIV.

Antitijela se mogu detektovati u krvi poslije 1 do 3 mjeseca od infekcije.

Direktnim testovima se potvrđuje prisustvo genetskog materijala virusa u plazmi (PCR- lančana reakcija polimeraze).

Polno prenosive bolesti (PPB), konzumiranje alkohola, upotreba narkotika povećavaju rizik od dobijanja ili prenosa HIV-a. Rano otkrivanje i liječenje PPB, izbjegavanje rizičnog ponašanja, borba protiv bolesti zavisnosti predstavlja efikasnu strategiju za sprečavanje  prenosive HIV infekcije.

Važno mjesto u prevenciji ima edukacija djece u školama o  reproduktivnom zdravlju i načinu prekidanja puta širenja HIV-a.

Prvi decembar nas svake godine podsjeća na važnost prevencije, edukacije i solidarnosti u borbi protiv HIV-a.

 

Pripremila: dr Radmila Stevandić Begović, specijalista porodične medicine, supspecijalista epidemiologije zaraznih bolesti

Dozvoli primanje novosti i obavještenja JZU "Dom zdravlja" Banja Luka na ovom uređaju. Dozvoli Odbaci