U vremenu kada se cijeli svijet bori sa pandemijom korona virusa jedini izlaz iz novonastale situacije je masovna vakcinacija stanovništva.
Veliku zabrinutost trenutno izaziva delta varijanta korona virusa, jako zarazna i možda opasnija od primarne varijante, koja je prvi put identifikovana u Indiji u decembru prošle godine.
Prvi put u više od godinu dana osjeća se tračak nade, ili barem oprezni optimizam, da bi se pandemija mogla povući. Ali stručnjaci i dalje brinu da bi se mogla vratiti zbog novih mutacija virusa i možda čak biti jača.
Indijom se brzo proširila, a potom i Velikom Britanijom, uzrokujući sve veći broj zaraženih i umrlih. Prvi slučaj zaraze delta varijantom u Sjedinjenim Američkim Državama dijagnostikovan je prije nekoliko mjeseci i broj zaraženih sada se ondje brzo povećava.
Delta se širi i Evropom.
Pet činjenica o delta varijanti:
- Delta je zaraznija od drugih varijanti
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ocijenila je da je ta varijanta virusa “najbrža i najjača”.
- Rizik za nevakcinisane
Najvećem riziku izloženi su nevakcinisani.
Djeca i mladi takođe su razlog za zabrinutost.
- Delta bi mogla izazvati ‘hiperlokalna žarišta’
Na primjer, slabo imunizovani grad koji je okružen s visoko vakcinisanim područjima mogao bi doživjeti da virus ostane unutar njegovih granica, a rezultat bi mogla biti “hiperlokalna žarišta”.
- Drugačiji simptomi
Obzirom da su potrebna daljnja istraživanja, prve informacije o težini delta varijante uključuju istraživanje iz Škotske koje je pokazalo da je kod delta varijante dva puta više vjerovatno da će nevakcinisani završiti u bolnici nego kada je u pitanju alfa varijanta. A vakcine su bitno smanjile taj rizik.
- Vakcinacija je najbolja zaštita protiv delta varijante
Najvažnije što možete učiniti da biste se zaštitili od delta varijante je da se potpuno vakcinišete, ističu doktori. To znači da morate dobiti obje doze vakcine i pričekati preporučenih 15 dana nakon imunizacije drugom dozom da bi zaštita bila maksimalna.
Ukoliko želimo da se pandemija virusom korona završi, ključnu ulogu ima dostizanje kolektivnog imuniteta. Kolektivni imunitet može da se razvije zaražavanjem ili vakcinacijom, i podrazumjeva da 70-85 odsto populacije razvije imunitet.
Kako je teža klinička slika prisutna kod 20 odsto zaraženih virusom, ukoliko ostavimo da se populacija prirodno prokuži imali bismo ozbiljne posljedice. U trci sa novim sojevima, vakcinacija je ključna. Da bi se izbjeglo nastajanje sojeva koji prevazilaze postvakcinalni imunitet, obuhvat vakcinacijom mora da bude veliki i brz.
Kako je vakcinacija jedini put izlaska iz krize uzrokovane korona virusom na svom primjeru pokazali su i zdravstveni radnici koji su se već vakcinisali ili su trenutno u procesu vakcinacije. Među ostalim zdravstvenim radnicima, priliku da se vakcinišu i ubrzaju proces borbe protiv ove pošasti, iskoristili su i Ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske dr Alen Šeranić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Prof. dr Vlado Đajić, direktor JZU “Dom zdravlja” u Banjoj Luci doc. dr sci. med. Nevena Todorović kao i mnogi drugi.
Motivacija zdravstvenih radnika je da vlastitom vakcinacijom doprinesu smanjenju prenosa bolesti uzrokovane korona virusom i tako zaštite sebe i druge.