JZU “Dom zdravlja” Banja Luka ove godine obilježava Svjetski Dan srca 29. septembra promocijom fizičke aktvnosti. Ovogodišnji Svjetski Dan srca organizovan je pod temom “Koristi srce da napraviš bolji izbor”.
Svetski dan srca je ustanovljen 2000. godine, sa ciljem da informiše ljude širom svijeta da su bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok smrti. Svake godine u svijetu 17,9 miliona ljudi umre od posljedica bolesti srca i krvnih sudova, a procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 miliona. Svjetska federacija za srce upozorava da najmanje 85% prevremenih smrtnih ishoda može da se spreči kontrolom glavnih faktora rizika (pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost).
Nedovoljna fizička aktivnost je četvrti vodeći faktor rizika umiranja.
U svijetu je nedovoljna fizička aktivnost zastupljena kod 31% odraslog stanovništva, a u zemljama u okruženju je nedovoljno fizički aktivno oko 44% odraslih.
Živimo u vremenu pandemije COVID-19 koja je opteretila zdravstvene sisteme, zdravstvene radnike i podigla nivo individualne odgovornosti za sopstveno zdravlje i zdravlje cjelokupnog društva. Tok pandemije je još uvijek nepredvidiv, zbog čega je briga o stanju našeg srca trenutno važnija nego ikada. Zato ove godine, 29. septembra, kampanja povodom obilježavanja Svjetskog dana srca ističe značaj bolesti srca i krvnih sudova, koje su vodeći uzrok smrti u svijetu.
COVID-19 naročito ugrožava srčane bolesnike i stavlja ih pod dvostruki rizik. S jedne strane, srčani bolesnici su već narušenog zdravlja, a ako se inficiraju virusom SARS-CoV-2, rizik da razviju težu kliničku sliku COVID-19 je veći. Ljudi koji imaju srčanu slabost su mnogo osjetljiviji na infekciju COVID-19 i razvoj komplikacija. Srčana slabost je ozbiljno zdravstveno stanje , kada oslabljeni srčani mišić ne snabdijeva tijelo dovoljnom količinom krvi. Simptomi i znaci srčane bolesti su: otežano disanje, umor i otok potkoljenica. Od srčane bolesti u svijetu boluje 26 miliona ljudi. Srčana slabost je najčešći uzrok hospitalizacije u svijetu. Od pet srčanih bolesnika jedan će razviti srčanu bolest.
Najznačajnji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti su: visok krvni pritisak, visok nivo holesterola, prekomjerna uhranjenost/gojaznost, upotreba duvana, fizička neaktivnost i šećerna bolest.
Savjeti kako da sačuvate svoje srce:
- Budite mudri u izboru hrane i pića,
- Budite fizički aktivni,
- Recite “NE” pušenju.
Svi možemo biti heroji svoga srca tako što ćemo obećati sebi, svojoj porodici i svojim prijateljima da male promjene u životnom stilu mogu uticati na zdravlje našeg srca: prestanak pušenja, pravilna ishrana, pola sata fizičke aktivnosti dnevno mogu da pomognu u prevenciji bolesti srca i krvnih sudova.