Stršljeni su najveći insekti iz grupe osa. Žive u organizovanim zajednicama, a hrane se drugim insektima. U odnosu na komarce i obade, koji se hrane krvlju drugih životinja, stršljeni se ne hrane krvlju, ali druge životinje napadaju kada se osjećaju ugroženo. U prosjeku su dugi oko 45 mm. Ujed stršljena sam po sebi ne predstavlja opasnost po čovjeka, osim kod osoba koje su alergične na njihov otrov.
Otrov stršljena sadrži acetilholin, koji izaziva osjećaj pečenja, a s obzirom da žaoka prodire duboko u kožu, ujed stršljena kod ujedene osobe izaziva jak bol. Nakon ujeda stršljena kod pacijenata se na mjestu ujeda javlja otok, crvenilo i svrab. Otok uobičajeno brzo prolazi, oko sat vremena nakon ujeda, osim kod osoba koje su posebno osjetjjive na otrov stršljena.
Prvi korak nakon ujeda stršljena je da se ubodeni dio tijela podigne u odnosu na trup, da bi se na taj način spriječilo širenje otrova. Ukoliko je žaoka ostala u koži, najbolje je odstraniti ravnim nožem, a ne pincetom da bi se izbjeglo dodatno istiskanje otrova.
Najopasniji su ujedi stršljena u predjelu glave i vrata, jer može doći do otežanog disanja i gušenja, te se ove osobe trebaju što prije transportovati u bolnicu.
Ujedi stršljena su posebno opasni kod osoba koje su sklone alergijskim reakcijama, a kod posebno osjetljivih osoba može se razviti i najteža alergijska reakcija – anafilaktički šok, koja je životno ugrožavajuće stanje. Pacijenti sa ovim alergijskim reakcijama se žale na otežano disanje, mučninu, povraćanje, drhtavicu i povišenu tjelesnu temperaturu. Kod ovakvih pacijenata neophodna je hitna ljekarska pomoć.
Ljekarsku pomoć, nakon ujeda stršljena, trebaju zatražiti svi pacijenti koji su razvili alergijsku reakciju na otrov stršljena, a posebno pacijenti koji su u stanju anafilaktičkog šoka. Ljekari će, prema procjeni zdravstvenog stanja pacijenta, preporučiti peroralnu ili parenteralnu terapiju.
Svi pacijenti, koji se zbog ovog problema jave na ljekarski pregled u ambulante Doma zdravlja, budu pregledani i propisuje im se terapija u skladu sa kliničkom slikom.
Osim farmakološke terapije, mnoge osobe, primjenjuju i prirodna sredstva za ublažavanje simptoma nastalih nakon ujeda stršljena. Najčešće se primjenjuje stavljanje hladnih obloga na mjesto ujeda u cilju smanjenja otoka, a esencijalna ulja metvice i lavande se koriste za ublažavanje bola i svraba. U narodnoj medicini, kao sredstva za ublažavanje tegoba nakon ujeda stršljena se preporučuju i masti od gaveza i nevena.
U prevenciji ujeda stršljena preporučuje se:
- Korišćenje sredstava za zaštitu od ujeda insekata, koja svojim mirisom odbijaju insekte.
- Prilikom boravka u prirodi, a posebno na mjestima gdje žive zajednice stršljenova, savjetuje se da se koža zaštiti odjećom i obućom (da osobe ne hodaju bose).
- Savjetuje se izbjegavanje nošenja šarene odjeće ili odjeće sa cvjetnim dezenima, jer ova odjeća može stršljene podsjećati na cvijeće i privlačiti ih.
- Cvjetni parfemi ili znoj mogu privlačiti stršljenove, te se savjetuje da se prilikom boravka u prirodi koristi što manje mirisa.
- Ukoliko se u blizini nalazi stršljen, savjetuje se da se na pravi panika, da se ne prave nagli pokreti, jer oni mogu uplašiti životinju koja može zbog toga reagovati ujedom.