Služba hitne medicinske pomoći JZU “Dom zdravlja” u Banjoj Luci je medicinska organizaciona jedinica koja je specijalizovana za pružanje urgentne (hitne) zdravstvene zaštite u situacijama kada je život pacijenta ugrožen ili postoji ozbiljan rizik po zdravlje. Hitna pomoć se pruža svim licima koja su u stanju životne opasnosti na području grada Banje Luke, licima koja su registrovana u Domu zdravlja Banja Luka i osobama koje nisu registrovane u našoj Ustanovi, ali i svim licima koja iz određenih razloga trenutno borave u našem gradu. S obzirom da je sve veći broj stanovnika nastanjen u Banjoj Luci te da je ona i administrativni i turistički centar Republike Srpske, možemo zaključiti koliko je opterećenje na Službi hitne medicinske pomoći, koja sa trenutnim brojem medicinskih radnika i sanitetskih vozila otežano može da odgovori na zahtjeve svih lica koja im se obraćaju za usluge. Posebna specifičnost u radu Službe hitne medicinske pomoći banjalučkog Doma zdravlja je u tome da u sklopu ove službe, pored rada doktora i medicinskih tehničara u samoj ambulanti, imamo i samo tri mobilne ekipe sa kompletnim timom što podrazumijeva da na teren izlaze doktor, dva medicinska tehničara i vozač. Pored toga, u večernjim satima u ovoj Službi, pored navedenih timova, radi tim doktora i medicinskog tehničara, koji pruža zdravstvene usluge djeci, od novorođenčadi do djece odraslog doba. U službi hitne medicinske pomoći 24 pružaju se i stomatološke, kao i laboratorijske usluge za sva hitna i neodložna stanja, što, takođe, predstavlja specifičnost naše Ustanove. Služba hitne medicinske pomoći, pored navedenog, vrši i obezbjeđivanje skupova koji su od posebnog značaja, kao i obezbjeđivanja raznih drugih dešavanja. Posebnu specifičnost u radu ove Službe predstavlja i teritorija grada Banje Luke koja je prečnika većeg od 100 km. Mobilnim ekipama SHMP koje izađu u rubne dijelove teritorije grada, kako bi pružile usluge našim korisnicima, nekada treba i više sati da se vrate u stanicu.
Hitni slučajevi su ona stanja, kod kojih bi neukazivanjem hitne medicinske pomoći, moglo doći do smrtnog ishoda, ozbiljnog pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta ili nastanka invaliditeta. Trijaža i procjena stepena hitnosti, kako u ambulantama SHMP, tako i na terenu (mobilne ekipe), je obavezni dio u procesu rada, koji se primjenjivao i ranije, u cilju prioritetnog zbrinjavanja urgentnih, teško oboljelih ili povrijeđenih pacijenata. Trijažu pacijenata u Službi hitne medicinske pomoći vrše doktori urgentne medicine, a na osnovu znanja stečenih kroz dugogodišnje fakultetsko usmjereno obrazovanje, ali i obrazovanje stečeno specijalizacijom (u ukupnom trajanju od 11 godina), kao i dugogodišnjim iskustvom stečenim kroz rad u Službi hitne medicinske pomoći. Urgentna stanja se procjenjuju na osnovu indeksa urgentnog zbrinjavanja, u skladu sa međunarodnim propisima i smjernicama, čega se pridržavaju svi medicinski radnici Službe hitne medicinske pomoći.
Pacijentima koji su se javljali u Službu hitne medicinske pomoći, a čije zdravstveno stanje nije bilo opasno po život, odnosno stanja u kojima ne postoji ozbiljan rizik po zdravlje, oduvijek su se naplaćivale usluge, što je slučaj i u drugim lokalnim zajednicama.
U proteklom vremenskom periodu, naročito u toku ljetnjih mjeseci, veći broj pacijenata u Službu hitne medicinske pomoći dolazio je na preglede bez jasnih hitnih medicinskih indikacija. S obzirom da je u ljetnjim mjesecima povećan broj takvih pacijenata, samim tim je, primjetno, povećan i broj naplaćenih usluga. Ovakav trend nije primjećen samo u Domu zdravlja Banja Luka, već i u svim drugim gradovima Republike Srpske.
Takođe, program koji koriste medicinski radnici, Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS), zahtijeva od doktora zaposlenog u Službi hitne medicinske pomoći da, po pregledu pacijenta, odredi da li je njegovo stanje hitno ili je to stanje koje ne ugrožava život pacijenta i to evidentira u njegov zdravstveni karton. Na osnovu zadatih parametara (vitalni znaci, podaci iz anamneze i drugo) program automatski razdvaja na hitna i nehitna stanja te se, shodno tome, štampaju obrasci sa kompletnom cijenom pružene usluge.
Niti jedan pacijent, koji je životno ugrožen, odnosno koji je okarakterisan kao hitan od strane doktora urgentne medicine do sada nije platio usluge pružene u Službi hitne medicinske pomoći. Takvim pacijentima su se usluge pružale odmah i neodložno. Takva praksa će se nastaviti i dalje, jer nam je prioritetno spašavnje života naših pacijenata.
U većini slučajeva, pacijenti koji su nam se javljali u Službu hitne medicinske pomoći, a koji nisu bili životno ugroženi razumjeli su obrazloženja zdravstvenih radnika zašto se plaćaju pregledi za lica koja nisu životno ugrožena, poštovali su rad i zalaganje medicinskih radnika službe i prihvatali prijedloge da se za potrebne usluge obrate timovima porodične medicine u kojima su i registrovani.
Svi pacijenti koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili druge tegobe koje ne spadaju u red hitnoće prvog stepena, mogu se svakim danom, pa i u dane vikenda, javiti u timove porodične medicine kako bi dobili potrebne usluge. Razumijemo da pacijenti mogu da budu zabrinuti za svoje zdravstveno stanje, ali dolaskom u Službu hitne medicinske pomoći zbog zdravstvenog problema koji ne spada u hitna stanja dodatno se vrši pritisak na rad timova koji prioritetno moraju zbrinjavati vitalno ugrožene pacijente, kako u stanici hitne pomoći, tako i na terenu. Edukacija javnosti o tome kada je zaista potrebno posjetiti službu hitne medicinske pomoći je ključna u smanjenju pritiska na hitnu medicinsku pomoć. Stoga molimo medije da se aktivno uključe u naše aktivnosti i pomognu nam da na najbolji način objasnimo stanovništvu kada treba da se jave u Službu hitne medicinske pomoći, a kada pomoć da potraže u drugim službama naše Ustanove, a sve u svrhu pružanja adekvatne i pravovremene pomoći životno ugroženim pacijentima.
Nakon svakog naplaćenog pregleda, na lični zahtjev, pacijent dobija uz račun i “Nalaz i mišljenje”, sa čime može podnijeti zahtjev Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za povrat novca, ako neko smatra da je oštećen. Kako smo i naveli, u programu Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) decidno stoji da li se radilo o pacijentu koji je životno ugrožen ili ne.
JZU “Dom zdravlja” u Banjoj Luci već duži vremenski period obavještava javnost i nadležne institucije o problemu nedostatka doktora, kako u Službi hitne medicinske pomoći, tako i u Službi porodične medicine. U prilog tome govore i podaci da smo u više navrata, od Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, tražili da nam dostave podatke o broju mladih doktora medicine koji su trenutno nezaposleni te smo dobili odgovor da takvog stručnog kadra nema na birou. Takve dopise smo upućivali, u više navrata u prethodnom periodu, posebno uzevši u obzir da od 01.09.2024. godine određeni broj doktora kojima je odobrena specijalizacija moramo uputiti na specijalistički staž što će smanjiti broj doktora u procesu rada i dodatno opteretiti rad u Službi hitne medicinske pomoći i Službi porodične medicine.
Zabrinjava i podatak da je JZU “Dom zdravlja”, dva puta u toku tekuće godine, raspisivao konkurse za zaposlenje sedam doktora u Službi porodične medicine te da su se na iste prijavila samo dva doktora, od kojih je jedan u međuvremenu i odustao. Takođe, ove godine, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske odobrilo je 10 specijalizacija iz porodične medicine, odnosno pet specijalizacija iz urgentne medicine. Na ove konkurse, za specijalizaciju iz porodične medicine bilo je zainteresovano troje, dok su se za urgentnu medicinu prijavila samo dva doktora. Ovaj podatak nam pokazuje da ćemo u narednom periodu, zbog nedostatka i manje zainteresovanosti mladih doktora za ove grane medicine, imati veliki problem u popunjavanju timova porodične i urgentne medicine.
Stoga, molimo sve naše sugrađane i korisnike usluga za strpljenje i razumijevanje te da prate savjete zdravstvenih radnika i da se javljaju svojim timovima porodične medicine ukoliko nisu zaista životno ugroženi. Takođe, još jednom apelujemo na sve medijske kuće da nam pomognu u edukaciji našeg stanovništva o tome šta su hitna stanja opasna po zdravlje lica i u kojim slučajevima bi se trebali javljati u Službu hitne medicinske pomoći, a sve u svrhu smanjenja broja nepotrebnih posjeta, skraćivanju vremena čekanja za pacijente sa stvarnim hitnim stanjima i smanjenju pritiska na zdravstvene radnike te efikasnijem korištenju resursa zdravstvenog sistema.
