• Filtriraj po datumu

KONTINUIRANE EDUKACIJE U SLUŽBI HITNE MEDICINSKE POMOĆI

U proteklom periodu, u Edukativnom centru Službe hitne medicinske pomoći, održano je niz kurseva i edukacija kako za zdravstvene radnike – profesionalce, tako i za naše građane. Tako je, nedavno, održana edukacija za medicinske radnike naše ustanove, a tiče se kardiopulmonalne reanimacije i hitnih stanja pacijenata, sa kojima se oni susreću u svom svakodnevnom radu. Ovakav tip edukacije omogućava polaznicima da pruže adekvatnu i pravovremenu pomoć i izbjegnu nepopravljive posljedice, smrtni ishodi i/ili pravni epilog.

Edukacije se obavljaju u okviru teoretske i praktične nastave na modelima – lutkama, uz pomoć simulatora, kontrolu skill-metra i korištenje druge opreme za zbrinjavanje hitnih internističkih i trauma pacijenata.

Kursevi koji se organizuju za zdravstvene radnike prilagođeni su potrebama sertifikacije zravstvenih ustanova (edukacije iz BLS-bazične kardiopulmonalne reanimacije, ALS-napredne kardiopulmonalne reanimacije, PLS- pedijatrijske reanimacije).

Eduakcije za građane su, također, jako bitne jer ispravna i pravovremena prva pomoć može biti pružena samo od strane obučenog građanina-očevidca nesreće, prije nego ta nesreća dobije nepopravljive posljedice ili smrtni ishod i/ili pravni epilog.

Edukativni centar SHMP organizuje i kurseve za obuku prve pomoći i osnovnih tehnika oživljavanja za polaznike iz različitih privrednih i poslovnih djelatnosti, jedinice Civilne zaštite, vatrogasce, speleologe, zaposlenike MUP-a, Gorsku službu spašavanja.

Kurseve je moguće i prilagoditi, tematski i po modelima obuke, cijeneći potrebe i specifičnosti tehnološkog procesa.

Kako smo i pomenuli, kursevi se održavaju u Edukativnom centru Službe hitne medicinske pomoći, a svi zainteresovani se mogu javiti na:

  • Adresu: JZU „Dom zdravlja“ Banja Luka, ul. Sime Matavulja bb,
  • Email: domzdravlja-bl@teol.net i hitna@domzdravljabanjaluka.com,
  • Telefon: 051/ 230-621.

 

PRAVILNA ISHRANA TOKOM PRAZNIKA – PUT KA OČUVANJU VAŠEG ZDRAVLJA

Tokom praznika i slava većina građana unosi veće količine hrane i pića u odnosu na potrebe organizma. Ne samo da se unosi veća količina namirnica, nego se unose namirnice veće kalorijske vrijednosti. Tokom prazničnih dana konzumiraju se i veće količine alkoholnih pića, koja su takođe kalorična. Povećan kalorijski unos uz najčešće manje kretanja i drugih fizičkih aktivnosti dovodi do povećanja tjelesne mase na račun povećanja masnog tkiva u organizmu. Konzumiranje većih količina masne, slane i slatke hrane negativno utiče na kompletan organizam.

Pretjeran unos masne i slatke hrane i alkohola može dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Mogu se pojaviti gastrointestinalni problemi sa sljedećim simptomima: osjećaj nadutosti, loša probava, žgaravica, mučnina, loše varenje i slično. Kod pacijenata koji već imaju bolesti gastrointestinalnog sistema (gastritis, gastroezofagealna refluksna bolest, kamen u žuči i druge) može, zbog konzumiranja neadekvatne hrane i alkohola, doći do pogoršanja postojećih bolesti.

Unos visokokaloričnih namirnica u većim količinama može pogoršati hronične kardiovaskularne bolesti. Povećanje krvnog pritiska, pogotovo ako je hrana sadržavala veće količine soli, je jedna od najčešćih posljedica. Gušenje, stezanje u grudima, brzo zamaranje se često javljaju kod pacijenata sa hroničnim bolestima srca, kao što su angina pektoris ili kongestivna srčana insuficijencija.

Nakon unosa pretjeranih količina hrane i alkohola svaka osoba može imati opšte simptome u vidu osjećaja umora, pospanosti, lošije fizičke kondicije, a mogu se javiti glavobolje i lošije raspoloženje.

Svim građanima se savjetuje da i tokom prazničnih dana zadrže, u što većoj mjeri, uobičajene navike u ishrani. Preporučuje se uzimanje tri obroka dnevno, izbjegavanje uzimanja pretjeranih količina hrane u jednom obroku, umjerena konzumacija alkohola. Pacijenti koji boluju od hipertenzije trebaju posebnu pažnju obratiti na količinu soli u hrani, odnosno trebaju izbjegavati jako slane namirnice.

Nakon konzumiranja većih količina masne i slatke hrane preporučuje se uzimanje većih količina tečnosti, najbolje obične vode ili limunade, jer limun pospješuje metabolizam. U cilju ubrzanja metabolizma i poboljšanja probave preporučuje se praktikovati fizičku aktivnost, najbolje u vidu šetnje. Ukoliko ove aktivnosti ne dovedu do rezultata, mogu se uzimati i farmakološki preparati za poboljšanje probave uz konsultaciju sa ljekarom. Takođe se preporučuje unos većih količina svježeg voća i povrća, bogatih vitaminima i mineralima.

Svim pacijentima, koji se liječe od hroničnih bolesti, se preporučuje da obavezno uzimaju redovnu terapiju. Pacijenti oboljeli od hroničnih bolesti, kod kojih je zbog „prejedanja“ došlo do pogoršanja osnovne bolesti, obavezno se trebaju javiti na ljekarski pregled.

 

Načelnica službe porodične medicine

Prof.dr sc.med. Kosana Stanetić

Specijalista porodične medicine

ISHRANA U TOKU I POSLIJE POSTA

Kod ljudi koji poste, prelazak sa posne na mrsnu ishranu treba da bude postepen. Po prestanku posta, važno je pribjeći uvođenju svih uobičajenih namirnica u ishranu. Nakon višenedjeljnog posta čest je slučaj pretjeranog unosa mrsne hrane, što nikako ne može biti dobro za organizam, a pogotovo za digestivni sistem. Veoma je važno da se ne jedu odmah velike količine hrane, a pogotovo ne masne. Bitno je znati kako jesti nakon posta, da ne bi došlo do stomačnih problema.

Nagla konzumacija hrane životinjskog porijekla i u velikoj količini nakon posta može izazvati osjećaj nadutosti, nadimanja ili bolova u stomaku, mučninu, ali i druge posljedice, zavisno od zdravstvenog stanja, od skoka krvnog pritiska do problema sa varenjem koje veliki unos hrane dodatno otežava. Umjerena ishrana je način da izbjegnemo ove zdravstvene tegobe, zbog kojih građani ponekad zatraže ljekarsku pomoć.

U toku posta organizam se naviknuo na manje masnu i začinjenu hranu ili kako se to češće zove „lakšu hranu“. U toku adaptacije, treba konzumirati hranu koja nije teška za varenje i koja je bogata hranljivim materijama. Postepeno se uvode i složenija jela. Preporučuje se u početku u ishranu uvesti mladi sir, zatim jogurt, kiselo mlijeko i kefir. Nakon toga dolaze drugi mliječni proizvodi, a potom meso.

Posna hrana jeste zdrava, povoljno utiče na kardiovaskularni sistem, pročišćava krvne sudove, smanjuje loš holesterol, lakše se vari. Pored toga posnom hranom unosimo hranu koja je bogata celulozom te koja detoksikuje organizam.

Od načina ishrane koji osoba ima prije započinjanja posta, zdravstvenog stanja i godina starosti, zavisiće i trajanje perioda prilagođavanja na novi način ishrane prelaskom na posnu hranu. Obroci tokom posta moraju biti redovni, a ishrana raznovrsna.

 

Mr sc. dr Sanja Tešanović

specijalista porodične medicine