U vrijeme vanredne situacije u kojoj se trenutno nalazimo zbog pandemije korona virusa, mnogi ljudi osjećaju strah, koji je i primarna reakcija na nepoznatu pojavu. Svaka osoba u stresnim situacijama reaguje individualno, što zavisi od naših unutrašnjih kapaciteta. Tako možemo vidjeti ljude kod kojih se mogu mobilisati unutrašnji odbrambeni mehanizmi i oni su fokusirani na problem, racionalno razmišljaju, strah i zabrinutost ih motiviše da se zaštite, a sa druge strane imamo ljude kod kojih nastanak vanredne situacije izaziva razne psihičke smetnje, intenzivan strah, paniku, uznemirenost…

  • Panika nam ne pomaže (ako smo u panici, prenosimo je na ljude oko nas i ne možemo se fokusirati na ono na šta možemo da utičemo).
  • Sjetite se sopstvenih snaga koje su vam ranije pomagale da prevaziđete životne krize.
  • Dozvolite sebi da izrazite emocije (zabrinutost, napetost, tugu) i ohrabrujte sebe činjenicom da je situacija teška, ali da imate dovoljno snage i izdržljivosti da je podnesete.
  • Umjesto fokusa na misli koje hrane anksioznost – „Šta ako se zarazim, šta ako ovo potraje, šta ako …, fokusirajte se na to šta Vi u ovom trenutku možete da uradite da zaštitite sebe i druge.
  • U redu je da smo zabrinuti i tužni, kada su okolnosti u kojima se nalazimo loše –  podijelimo osjećanja sa drugima.
  • Misli poput „Ja to ne mogu da podnesem“, ne mogu više da izdržim…„Ne mogu da živim sa tim“ su samo misli i zamijenimo ih sa mislima „Iako je teško, ja mogu da podnesem situaciju u kojoj se nalazim“ .
  • Život nije stao i čak ako ste u izolaciji isplanirate svoj dan i aktivnosti koje možete u ovom trenutku da uradite, ili razmislite o nekim stvarima koje ranije niste, zbog nedostatka vremena, a za vas su važne.
  • Trebamo imati na umu da je period težak, ali da će se završiti.
  • Održavajmo kontakte preko društvenih mreža i telefona, jer izolacija i prekid komunikacije mogu dovesti do depresije.
  • Pratimo i provodimo informacije zvaničnih institucija, jer nisu sve informacije koje možemo naći na internetu i duštvenim mrežama provjerene i tačne i mogu nam stvoriti još veću zbunjenost.
  • Ne fokusirajmo se samo na informacije o virusu i broju oboljelih, već upotpunimo svoj dan i drugim sadržajima i aktivnostima koje možemo da uradimo, a za nas su važne.
  • Budimo odgovorni prema sebi i drugima, poštujmo i provodimo preporuke nadležnih institucija i medicinskih stručnjaka.

Ukoliko ipak neko ne može držati paniku pod kontrolom i stalno ga preplavljuje, preporuka je da se javi za stručnu psihološku pomoć. Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u Banjaluci ima stručne timove psihologa, psihoterapeuta, psihijatara koji će telefonskim putem i putem skajpa pružiti pomoć svima koji imaju problema sa prevazilaženjem ove krize.

Telefon: 051 /230-250

Skype- CZMZ Banjaluka

 

Vježbe:

OPUŠTENO DISANJE

Kada se uznemirimo ili suočimo sa opasnošću naše disanje se ubrzava kako bi se tijelo spremilo za opasnost. Opušteno disanje (koje se još zove disanje iz stomaka /abodmena ili dijafragme) signalizira tijelu da je sigurno da se opusti i da nema opasnosti. Opušteno disanje je sporije i dublje od normalnog disanja, i dešava se u nižem dijelu tijela (preko stomaka, a ne preko grudi).

 

 

 

Na koji način opušteno disati?

  • Poželjno bi bilo da sjedite ili ležite.
  • Ponekad se više možete fokusirati ako zatvorite oči.
  • Pokušajte udisati preko nosa, izdisati preko usta.
  • Namjerno usporite disanje. Udahnite kroz nos brojeći do 4, napravite kratku pauzu, zatim izdahnite kroz usta brojeći do 4!
  • Potrudite se da Vam je disanje mirno i ravnomjerno!

Da li radim ispravno? Na šta trebam obratiti pažnju?

  • Opušteno disanje treba da ide iz abdomena (stomaka), a ne visoko iz prsa. Možete staviti jednu ruku na prsa, dok drugu na stomak. Ruka na stomaku bi se trebala pomjerati gore-dole, dok ruka na prsima bi trebala ostati relativno mirna.

Koliko dugo i koliko često?

  • Pokušajte bar 5 minuta disati na ovaj način – potrebno je nekoliko minuta da biste primjetili efekat. Ako Vam je ugodno, pokušajte disati na ovaj način 5 do 10 minuta.
  • Pokušajte vježbati redovno – možda tri puta dnevno!

Varijacije i Neobičnost!

  • Pronađite ritam koji Vam odgovara. Brojanje do 4 nije apsolutno pravilo. Pokušajte 3 ili 5. Glavno pravilo je da je disanje sporo i ravnomjerno!
  • Nekim ljudima je stanje opuštenosti neobično i pomalo neugodno na početku, ali ovaj osjećaj prođe redovnim vježbanjem. Budite uporni!

DISTANCIRANJE OD MISLI

Pokušajte da svoje misli, posebno one katastrofične prirode koje vam spontano padaju na pamet, tretirate kao oblake koji prolaze nebom. Pustite ih da zauzmu svoje mjesto u vašoj svIJesti kao što oblaci zauzimaju mJesto na nebu, bez ikakve kontrole. Pustite ih da budu tu onoliko koliko budu, kao što puštate oblake da budu na nebu onoliko koliko su tamo. Znate da će i misli, kao i oblaci doći i proći, mimo vaše volje i kontrole. Na isti način možete da se odnosite prema svojim osjećanjima, senzacijama i bilo čime što vam se pojavi u svijesti.

 

 

JZU Dom Zdravlja Banja Luka